Kao i u susjednoj Lici, u Bosanskoj Krajini stoljećima kruže priče o drevnim divovima koji su nekada naseljavali te prostore. U narodnim predajama oni su poznati kao Nemri, a njihovo postojanje nije ostalo samo u legendama – povijesni zapisi i arheološki nalazi svjedoče o postojanju neobično velikih ljudskih kostiju pronađenih u ovom kraju.
Jedan od najranijih zapisa o Nemrima u Bosanskoj Krajini dolazi od svećenika Koste Kovačevića, koji je 1887. godine u časopisu Bosanska Vila zabilježio svjedočanstva o pronalasku divovskih kostiju u starim grobnicama kod Bihaća. Još jedan značajan zapis potječe iz 1900. godine od svećenika Jovana Đ. Zorića, koji je u svojim etnografskim istraživanjima također naveo brojne priče o Nemrima, nazivajući ih „gorostasima iz davnih vremena“.
Nemri – ljudi gorostasi iz legendi
Prema narodnim predanjima, Nemri su bili nevjerojatno visoki i snažni ljudi koji su mogli podizati ogromne kamene blokove i graditi tvrđave bez ikakvog alata. Vjerovalo se da su toliko dugo živjeli da pri smrti nisu mogli ni upamtiti kada su rođeni, zbog čega su i dobili ime Nemri – ljudi koji su živjeli toliko dugo da nisu mogli prebrojati vlastite godine.
Mnoge starodrevne utvrde, napuštena groblja i razrušeni kameni zidovi u Bosanskoj Krajini pripisuju se upravo Nemrima. Kada bi se pronašle neobične kosti velike veličine, narod je vjerovao da pripadaju ovim divovima.
Povijesni zapisi o pronalasku divovskih kostiju
U svojem tekstu objavljenom 1887. godine, svećenik Kosta Kovačević piše o starim grobljima u parohiji Zlopolje, gdje su ljudi otkopavali grobove i pronalazili neobično velike ljudske kosti:
“Starih grobalja u ovoj parohiji ima dosta, pa su pojedine grobove ljudi otkopavali i nalazili u njima tako velikih kosti ignjatova ljudskih, da takovih i tolikih u današnje vrijeme ne može biti. Otud narod veli, da su prvi ljudi bili mnogo veći i snažniji od današnjih, a da su i više godina živjeli.”
Slična svjedočanstva donosi i Jovan Đ. Zorić, koji je istraživao narodne priče o Nemrima u sjeverozapadnom dijelu Bosne. U jednom od svojih zapisa iz 1900. godine navodi:
„Ako putuješ kroz bosansku Krajinu, te upitaš kakva težaka o kakvome starodrevnome groblju, čije bi moglo biti, on će ti odgovoriti: ‘Tu su se, brate moj, kopali Nemri; to je njihovo groblje iz davnoga vremena.’ Ako upitaš za kakve njive, na kojima se vidi po plitkim razorima da su nekada davno obrađivane, on će ti također reći da su to u davno vrijeme orali ljudi Nemri.“
Arheološki nalazi i teorije o divovima iz Bosne
Iako su mnoge priče o Nemrima potekle iz narodnih predaja, postoje i brojni arheološki nalazi koji potkrepljuju ideju o postojanju ljudi znatno većeg rasta nego što je to danas uobičajeno.
- Velike kamene nadgrobne ploče i stećci – Na području Bosanske Krajine pronađeni su brojni stećci i nadgrobne ploče koje su znatno veće od onih standardne veličine, što ukazuje na mogućnost da su pripadale ljudima većeg rasta.
- Iskopane ogromne kosti – Mnogi lokalni istraživači spominju pronalazak neobično velikih ljudskih kostiju u grobnicama širom Krajine, ali do sada nisu provedena detaljna znanstvena istraživanja koja bi potvrdila ili opovrgnula te tvrdnje.
- Ruševine i gradine – Ruševine brojnih drevnih tvrđava, poput Ostrovica grada iznad Kulen Vakufa, i danas se povezuju s legendama o Nemrima, jer se vjeruje da su ih oni podizali svojim golim rukama.
Nemri kroz povijest: Mit ili stvarnost?
Pitanje o tome jesu li Nemri samo mit ili su uistinu postojali ostaje otvoreno. Dok suvremena znanost još nije potvrdila postojanje divovskih ljudi u Bosanskoj Krajini, činjenica je da su predaje o njima prisutne već stoljećima, a povijesni zapisi potvrđuju da su ljudi u prošlosti zaista pronalazili neobično velike kosti.
Bez obzira na to jesu li Nemri bili pravi ljudi gorostasi ili su priče o njima samo plod mašte, jedno je sigurno – oni su postali neizostavni dio kulturne i povijesne baštine Bosanske Krajine, a njihov mit živi i danas među Krajišnicima.
