Mnogi znaju stihove poznate pjesme, ali malo tko zna da se iza njih krije priča o pravom Ličaninu. Petar Božanić, zvani Boža Pub (1895.–1975.), rođen je u selu Tuževići kraj Brinja i Vodoteča. Bio je poznat po ličkoj hrabrosti, a dokazao ju je još kao solunski dobrovoljac, prešavši Albaniju i boreći se na Solunskom frontu.
Nataša Pavlović u nekoliko navrata je progovorila o izbjeglištvu, ali o obitelji i sretnom životu koji sada vodi. “. Godine 1991, sa 16 godina, došli ste iz Zagreba u Beograd, u teško, ratno vrijeme. Da li pamtite taj period? – Pamtim, nažalost, ali po lošem.
Ne tako davno, još početkom devedesetih godina u selima općine Gračac, kao i u većini drugih krajeva život je tekao punim plućima. Sela puna ljudi, dječiji plač, bila su točak zamajac razvoja cijelog ovog kraja na samoj granici Like i Dalmacije.
Iako se na prvi pogled čini nevažno, problem ukidanja kućnih brojeva na ratom porušenim kućama u Hrvatskoj postaje sve ozbiljniji. Prema Pravilniku o označavanju imena naselja, ulica i trgova iz 2022. godine, u posljednje vrijeme sve se češće provodi ukidanje brojeva na kućama
Nažalost, Danas.hr donosi vijest o novom krvavom piru vukova u Lici. Stočari su u šoku, a šteta se procjenjuje na 8 do 9 tisuća eura. Kroz samo 24 sata, vukovi su više puta napali krave na ograđenom pašnjaku, nanoseći veliku štetu i ostavljajući za sobom uništeno stado.
Crkva Vaskrsenja Gospodnjeg nazvana Mlada Nedjelja nalazi se na brežuljku Rudina iznad Švičkog jezera, a na samom početku sela Ponori. Tridesetih godina prošlog vijeka ovdje je sagrađena prva lička hidrocentrala. Izgradio ju je otočki gradonačelnik Dane Katalinić, a davala je struju gradu Otočcu i okolici.
Film je umjetnost koja nas oduševljava, dira i ostavlja nas bez daha. Kroz godine, neki filmovi su se izdvojili kao remek-djela i postali su neizbrisivi dio filmske istorije. Evo pregleda pet najboljih filmova svih vremena koji su zadivili publiku širom svijeta:
Službeno se zove Obalno šetalište Franje Josipa I., austrougarskog cara koji je živio od 1830. do 1916. godine.
Početkom lipnja zagrebački velesajam postat će nakratko “najveća kafana na Balkanu”. Naravno ne doslovno. Riječ je o tome da će se tamo održati popularna muzička manifestacija tog naziva.
