Bruvno i Mazin u Općini Gračac, sela bogata u povijesnom smislu, danas ne možete pronaći gotovo ni na internetskim pretraživačima, a novinski članci bilježe samo nekoliko događaja, između ostalog i o devastaciji tek obnovljenog spomenika prije nekoliko godina.
Priča Ranka Đakovića kreće sa Banije iz sela Gornja Bačuga gdje je do početka rata imao veliko poljoprivredno imanje sa 6 hektara zemlje i jedno od većih poljoprivrednih gospodarstava. Tih nesretnih devedesetih godina u izbjeglištvu odlazi u Srbiju sa 20 maraka u džepu, a kako sam kaže i tada je birao da ode negdje na selo gdje će moći živjeti od svog rada i danas sutra ponovo stvoriti svoje poljoprivredno gospodarstvo. Putevi ga odvode u okolicu Kragujevca. Kaže da mi je san bio da opet ima svoje imanje,a nakon 23 godine od izbjeglištva to se i ostvarilo. Danas ima registrirano poljoprivredno gospodarstvo i nešto svoje zemlje, a čak 6 hektara Đakovići iznajmljuju.
Specijalizirani poljoprivredni portali u Srbiji objavili su vijest da je mladi poljoprivrednik Mile Popović iz sela Skorenovac kod Kovina kupio jedan od najskupljih traktora na tržištu koji je koštao 400.000 eura.
Prije samo 15 godina u Srbiji gotovo i da nije bilo žena koje su se profesionalno bavile kušanjem i ocjenjivanjem vina. Upregnutost tri ljudska čula, izoštreno nepce i dubokoumno razmišljanje o aromi i slatkoći s pola nosa u čaši, decenijama je bilo rezervirano za muškarce.
Dok su ovih dana mediji prepuni vijesti o iseljavanju ljudi iz Hrvatske i odlaska u svijet, mi u okolici Gospića bilježimo posve drugačiju priču. “Za moju obitelj uvijek je jedina opcija bila da ostanem ovdje i živim od poprivredne proizvodnje”, govori nam Mate Štimac iz ličkog sela Mušaluk.
Kristina je rođena u Sinju, a kasnije se kao dijete seli u Šibenik. Početkom rata odlazi u Knin gdje sa roditeljima živi sve do Oluje, a nakon Oluje odlazi u Srbiji.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske pokrenula je on-line kampanju “Idemo na selo” u cilju popularizacije domaće poljoprivrede i seoskog turizma.
“Niko nikad ne dolazi, ne. Mi ni ne glasamo. Jednom kada su došli, jednostavno ne znam šta je trebalo za glasanje u Gračacu, i odveli su nas do Srba, i to je to, ništa više”, rekla je Zora Ševo iz Drenovca Osredački za RTL Danas.
Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 03.svibnja od 1993.godine kada ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih nacija. Cilj je podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i osnovnih načela. Sloboda izražavanja je svake godine na udaru novih prijetnji, a novinari često na meti nasilja.
