8. lipnja 2008. godine, preminuo je kralj romske muzike Šaban Bajramović. Bio je sirotinja u rodnom Nišu, dezerter iz vojske, osuđenik na Golom otoku, omiljeni pjevač Indire Gandi, jedan od deset najboljih džez i bluz pjevača po strogim kriterijima magazina “Tajm”.
– U pjesmu “Što mi noći nemaju svanuća” nisu vjerovali ni harmonikaši i šefovi orkestra sa obrazloženjem da je suviše jednostavna, naivna, u tri tona.
– Propjevala sam čim sam progovorila. Prvi “honorar” sam dobila sa pet godina kada sam na jednoj slavi sa mojom bakom zapjevala pjesmu “Moj dragane što me zaboravljaš”. Moja baka je voljela tu pjesmu, od nje sam i naučila da pevam, prvo u kući a onda i na slavama, prelima i poselima u mom rodnom Jajčiću kod Ljiga – pričala je Vera Ivković .
Ja sam pjevač i službi svog naroda. Osjećao sam potrebu da se odužim svojim precima i zemljacima, tom našem davnom pretku Antoniju Kosjeru, da opjevam narod iz koga sam potekao, da i posle mene ostane pjesma koja će da obuzme milinom svakog Kosjerca ovog sveta – pričao je Miljko Vitezović.
Te davne 1972. godine, kad je Buca Jovanović bio na vrhuncu suradnje sa Šabanom Šaulićem, u godini “Pijanca”, nastala je i “Danas majko ženiš svoga sina”. Ovo je priča o jednoj od najslušanijih i najlepših svadbarskih pesama svih vremena i o njenom pjevaču Slavku Petroviću.
Već čitavu deceniju Jovan Lemajić Lemax radi staze za simulaciju auto-trka, a bio je zadužen i za dvije brdske crnogorske – Glavu Zete i Kotor-Trojicu. Nedavno je napravio i svoj prvi prototip automobila
Ljubav prema auto-trkama Jovana Lemajića Lemaxa nije pokrenula da se i sam oproba za volanom, jer kako tvrdi nije za to, ali je odlučio da svoj doprinos da kroz pravljenje staza i automobila za simulaciju – igircu Asseto Corsa.
U galeriji Banskog dvora, otvoren je 16. Međunarodni salon fotografije i izložba Foto BiH. Prijavljeno je 1003 fotografije od 202 autora iz 48 zemalja. U prva dva salona postavljena je izložba Međunarodnog salona fotografija, a u druga dva nalazi se izložba Foto BiH.
Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali samo izuzetno stvara znatne naslage koje grade slapove kakvi su na rijeci Krki. Sedreni slapovi rijeke Krke vrlo su nježne građe te osjetljivi na prirodne promjene i sve ljudske djelatnosti.
U Otočcu se još ne stišavaju negativni komentari mnogobrojnih poljoprivrednika nakon saznanja da ove godine u odnosu na prošlu godinu, ostaju bez mogućnosti za prijavu na „manjinske“ natječaje za poljoprivredu i gospodarstvo, a u međuvremenu loše vijesti su došle i do Brinja gdje su ljudi u istoj situaciji.
