RAZVOJNI.HR

Razvojni.hr

Kako su štraparijade postale najpopularnije manifestacije?

Kako se čini, a činjenice govore u prilog tome, štraparijade su poslijednjih nekoliko godina postale najpopularnije manifestacije u široj regiji. Do prije desetak godina, štraparijade se bilo poznate i popularne isključivo u Bosni,ali poslijednjih godina sve je više ovakvih manifestacija i u Srbiji,ali i u Hrvatskoj.

Tvrđava Kurjaković – simbol prvih vladara Obrovca

Grad Obrovac smjestio se na sjecištu glavnih prirodnih putova koji su povezivali sjevernu Dalmaciju i Jadran s unutrašnjošću Hrvatske. Zbog povoljnoga prirodno–geografskog položaja Obrovac je stoljećima bio jedno od naj- važnijih trgovačkih središta sjeverne Dalmacije

Pretraži Razvojni portal

RAZVOJNI.HR

Najčitanije

Ono što možda niste znali o cipelama na petu

Visoke pete dugo su vremena smatrane modernim izumom, unatoč tomu, njihova povijest duža je nego što mislimo, a sa sobom nosi i neke zanimljivosti. Primjerice, visoke pete u originalu uopće nisu bile namijenjene ženama, već muškarcima.

planinski centar

Lička Plješivica u fokusu zbivanja

Na Ličkoj Plješivici će se graditi novi i moderni planinski centar za prijem posjetitelja. Naime, Javna ustanova za zaštitu i očuvanje prirode Ličko-senjske županije je uz predanu podršku ličko-senjskog župana g. Ernesta Petrya polučila još jedan značajan uspjeh.

Od plesa i pjesme pa do stambenog kompleksa

Danijela Karić i Ivan Mileusnić su bračni par za koga  je život igra i pjesma. Bračni par koji uživa u svom skladnom braku, jedno drugom su oslonac i podrška na svim poljima kako privatnim tako i poslovnim. Njih dvoje važe za jedan od najskladnijih bračnih parova na javnoj sceni.

Nemri - Ljudi divovi iz Bosne

Povijesni zapisi dokazuju postojanje ljudi divova u Bosanskoj Krajini?

Kao i u Lici, i u susjednoj Bosanskoj Krajini u Bosni i Hercegovini zabilježene su predaje o drevnom narodu divova, Nemrima. Također su i među Krajišnicima prisutni zapisi o pronalasku divovskih kostiju. Jedan takav zapis, kratak ali vrijedan, ostavio nam je još 1887. godine svećenik Kosta Kovačević, rodom iz naselja Pritoka, smještenog svega oko dva kilometra jugoistočno od Bihaća.

Privacy Overview

Ova web stranica koristi kolačiće kako bismo vam mogli pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije kao što su prepoznavanje vas kada se vratite na našu web stranicu i pomoć našem timu da shvati koji su vam dijelovi web stranice najzanimljiviji i najkorisniji.