Kao što je već dobro poznato kolonizacije su veliki broj ljudi iz Like pedesetih godina odvele u ravnu Vojvodinu, a njihov kulturni identitet se i do danas sačuvao.
Prvi planovi naseljavanja predviđali su da se kolonisti iz Hrvatske rasporede u somborskom, apatinskom i odžačkom kotaru. Na području Sombora to su bila sela Krnjaja (kasnije preimenovano u Kljajićevo) za 700 obitelji, Čonoplja za 600, Bajmok za 350, Stanišić za 1.200, Riđica za 650, Kruševlje za 130, Gakovo za 370, Kolut za 500, Bezdan za 300, Bački Breg za 200 i sam grad Sombor za 700 obitelji. U apatinskom kotaru Svilojevo (50), Stapar (350), Sonta (600) i Doroslovo (150 obitelji). Sela Brestovac i Filipovo (odnosno kasnije Bački Gračac) određena su za naseljavanje u odžačkom kotaru. U Brestovcu je bilo mjesta za 400, a u Bačkom Gračacu za 250 kolonističkih obitelji. S vremenom će te brojke biti izmijenjene ne samo zbog većeg priliva kolonista, već i zbog drugih neplaniranih okolnosti.
Tako kolonisti nisu naselili Kruševlje, Gakovo, Bezdan, Bački Breg, Stapar i Svilojevo, ali su zato naselili Apatin i Prigrevicu, kojih nije bilo u prvobitnim planovima. Isto tako, bilo je manje od planiranog naseljavanje u Sonti i samom Somboru. Do izmjena je također došlo i u Čonoplji koju su trebali naseliti Ličani, a naselili su je Kordunaši. Selo Kolut bilo je namijenjeno kolonistima iz Gorskog kotara, a naseljeno je kolonistima iz Like. U Prigrevicu su pak trebali doći Ličani i Kordunaši, a naselili su je na kraju Ličani i Banijci. U Sontu, koja je bila određena za koloniste iz Like, smjestili su se oni iz Gorskog kotara.
Na kraju, gledano po mjestima, glavni kolonistički val iz Hrvatske stigao je Bačku. U Stanišić i Riđicu – kolonisti iz Dalmacije. U Krnjaju, Čonoplju, Bajmok, Sontu i Sombor – kolonisti iz Gorskog kotara, Banije i Korduna. U Brestovac, Apatin, Filipovo, Kolut i Doroslovo kolonisti iz Like, te Prigrevicu – kolonisti iz Like i s Banije. Treba reći da se manji broj kolonističkih obitelji iz Hrvatske naselio i u drugim dijelovima Vojvodine – u kotaru Kula 381 obitelj, Novi Sad 155, Subotica 364, Vršac 108, Zemun 282, Stara Pazova 381, Ruma 326 obitelji… Najviše kolonista iz Hrvatske bio je porijeklom iz kotara (Titova) Korenica, Gračac, Donji Lapac, Otočac, Gospić i Udbina u Lici, iz kotara Knin, Šibenik, Sinj, Split, Zadar i Benkovac u Dalmaciji, te iz kotara Ogulin, Plaški, Slunj, Vojnić, Vrginmost, Glina i Dvor na Uni na Kordunu i Baniji, te Gorskom kotaru.
I pored toga što već toliko vrijeme žive u Vojvodini, u Kljajićevu se već godinama kao jedna od centralnih manifestacija održava Palentijada u organizaciji Udruženja žena Rubac gdje se desetine vrijednih domaćica takmiči u pripremi palente koja je simbol za jedno od autohtonih jela iz nekadašnjeg zavičaja na kojem su mnoge generacije odrasle. Isto tako veliki broj ljudi dolazi i na degustaciju ove delicije, a ovu manifestaciju je i Turistička zajednica Sombora uvrstila u svoj program kojeg prezentira i pomaže.
